Odluku o kreditu nije lako donijeti. Ili bi to barem trebalo biti tako. Nažalost, mnoge ljude toliko oduševi sama mogućnost dobivanja kredita da im je jedini kriterij za odlučivanje visina mjesečne rate. Naravno, za donošenje kvalitetne odluke potrebno je vrednovati sve kreditne uvjete i usporediti kreditne ponude više banaka

Ljudi često prihvaćaju nepovoljne kredite jer ih prodavatelji uvjere da nešto moraju kupiti odmah. Zato je kod kupnje na kredit za početak najvažnije 'stati na loptu' i uzeti dovoljno vremena za usporedbu više kreditnih mogućnosti.

Sljedeći korak je detektiranje banaka koje nude odgovarajuće kredite. Nakon toga valja prikupiti od njih sve bitne uvjete kredita iz kojih su vidljive obveze jedne i druge strane. I konačno, slijedi usporedba kreditnih ponude i donošenje odluke. Kod ocjene isplativosti treba uzeti u obzir sve elemente, a najbitnije je pravilno vrednovati visinu kamatne stope u kombinaciji s različitim instrumentima osiguranja i rokovima otplate.

Kamatna stopa

Kamatna stopa predstavlja cijenu kredita i njezina visina direktno je proporcionalna s visinom kreditne rate. U praksi se pojavljuju različite vrste i oblici kamatnih stopa. Najvažnije je razlikovati nominalnu i efektivnu kamatna stopa. Nominalna kamatna stopa je 'neto' kamatna stopa i ne predstavlja konačnu cijenu kredita. Ona se stavlja u ugovor i na temelju nje se izračunavaju otplatne rate. Realniju sliku o punoj cijeni kredita daje efektivna kamatna stopa (EKS) koja uključuje i sve naknade koje se plaćaju banci za odobreni kredit. EKS je usporediva kod različitih banaka zbog jedinstvene metodologije obračuna koja je propisana od Hrvatske narodne banke i obvezna je za sve banke u Hrvatskoj.

Ponekad banke, osim kredita s promjenljivom kamatnom stopom koji su uobičajeni, nude i kredite s fiksnom kamatnom stopom. Krediti s fiksnom kamatnom stopom su u pravilu skuplji (kamatna stopa je viša) jer ne postoji rizik promjene kamatne stope. Zato je važno, ako uzimate jeftiniji kredit s promjenljivom kamatnom stopom, provjeriti pod kojim uvjetima se kamatna stopa mijenja i može li se i pod kojim uvjetima s promjenjive kamatne stope može preći na fiksnu.

Dobro je usporediti i visinu zateznih kamata te uvjete pod kojima se one primjenjuju.

Rok otplate

Rok otplate je vremensko razdoblje u kojem ste dužni ispuniti kreditne obveze. Visina kreditne rate direktno je vezana uz rok otplate. S povećavanjem roka otplate smanjuje se kreditna rata što vam omogućuje uzimanje većeg iznosa kredita. S druge strane, duži rok otplate istovremeno znači dužu kreditnu ovisnost te veću ukupnu svotu koju ćemo platiti banci. Zato je nužno usporediti otplatne planove koji, osim broja i visine otplatnih rata, uključuju ukupan zbroj kamata i otplatnih kvota.

Treba provjeriti i mogućnosti promjene roka otplate i prijevremene otplate dijela ili cijelog kredita. Tu je važno usporediti naknade koje banke naplaćuju kod takvih operacija. Na kraju, treba naći kompromisno rješenje – optimalni iznos anuiteta i prihvatljiv rok otplate.

Kod usporedbe kreditnih uvjeta treba uzeti u obzir i 'tajnu vezu' između roka otplate i efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa u pravilu je manja kod kredita s dužim rokovima otplate jer se jednokratni troškovi kredita raspoređuju na veći broj perioda. Zato banke u promo materijalima uglavnom pokazuju efektivnu kamatnu stopu na kredite s najdužim rokom otplate.

Instrumenti osiguranja

Uz kreditnu sposobnost (bonitet klijenta) kao osnovni preduvjet, banke kod odobravanja kredita s većom vrijednošću obično traže i dodatne instrumente osiguranja povrata kredita kao što su jamci, založno pravo (hipoteka), police osiguranja, depoziti (učešća) i sl. Kod procjene isplativosti kredita nužno je pažljivo odvagati sve tražene instrumente osiguranja i staviti ih u odnos s kamatnom stopom i rokom otplate.

Kredit s najnižom kamatnom stopom često nije najpovoljniji

Instrumenti osiguranja 'koštaju' i zato ih treba promatrati kao elemente koji dodatno povećavaju konačnu cijenu kredita. Primjerice, ključni instrument osiguranja kod stambenih kredita je hipoteka (zalog na nekretnini), čija vrijednost pokriva kredit u određenom omjeru. Za procjenu isplativosti kredita nije isto ako je traženi omjer kredita i procijenjene vrijednosti nekretnine 1:1 ili ako je taj omjer 1:1,5. Dakle, što je omjer veći u korist vrijednosti nekretnine, kamatna stopa trebala bi niža, jer je banka bolje osigurana. Isto je i s drugim instrumentima osiguranja. Ako banka traži depozit (učešće), što je depozit viši, kamatna stopa bi trebala biti niža. Kod depozita je važno provjeriti i koliku kamatu banka plaća na deponirana sredstva. Ako banka zahtijeva policu životnog osiguranja, potrebno je i te troškove ukalkulirati u konačnu cijenu kredita.

Kad analiziramo instrumente osiguranja u relaciji s rokom otplate kredita, moramo biti svjesni da nas instrumenti osiguranja i njihovi troškovi (direktni i indirektni) prate tijekom cijelog razdoblja otplate kredita. Primjerice, ako plaćamo policu osiguranja života, uplata police čeka nas svake godine. U slučaju hipoteke na nekretnini, nekretnina je opterećena hipotekom do zadnjeg dana otplate kredita i u pravilu se ne može koristiti kao kolateral za drugi kredit.

Na kraju se često dogodi da kredit s najpovoljnijom kamatnom stopom u stvari nije najisplativiji jer traženi instrumenti osiguranja uvelike poskupljuju konačnu cijenu kredita.

Valutna klauzula

Premda banke sve više nude čiste kunske kredite, još uvijek većina kredita s dužim rokovima otplate ima valutnu klauzulu. To znači da se vrijednost ukupne kreditne svote, kreditne rate i svih ostalih elemenata otplatnog plana obračunava u drugoj čvrstoj valuti, najčešće euru ili švicarskom franku, a svako plaćanje obavlja u kunskoj protuvrijednosti.

Stambeni krediti su najsigurniji za banke

Kamatne stope znatno se razlikuju ovisno o valuti kredita. Poznato je da krediti vezani uz švicarski franak imaju najnižu kamatnu stopu, ali uz njih je vezan i veći rizik promjena tečaja. Zato je kod odabira valute kredita jako važno znati može li se i pod kojim uvjetima promijeniti valuta kredita. Ako je promjena moguća, treba usporediti kreditne rate i odabrati najpovoljniju mogućnost. Primjerice, ako je kreditna rata u 'švicarcima' znatno niža (više od 10 posto) od kreditne rate u euru, treba prihvatiti kredit uz valutnu klauzulu u švicarskoj valuti jer će uštede vjerojatno biti veće nego trošak promjene valute u slučaju nepovoljnog kretanja tečaja. Kod valutne klauzule važno je provjeriti i prema kojem tečaju (kupovnom, srednjem ili prodajnom) banka isplaćuje kunsku protuvrijednost.

Naknade i ostali kreditni troškovi

Već smo napomenuli da su naknade koja naplaćuje banka (naknada za obradu kreditnog zahtjeva i sl.) uključene u efektivnu kamatnu stopu, ali se uz kredit pojavljuju i različiti prateći troškovi koji nisu uključeni u efektivnu kamatnu stopu poput bilježničkih troškova, troškova procjene vrijednosti nekretnine, troškova uknjižbe založnog prava na nekretninu, troškovi vinkulacije police osiguranja i sl. Premda ovi troškovi vjerojatno neće imati presudnu ulogu u odabiru kredita, ipak je uputno na vrijeme provjeriti njihov opseg i cijene jer svi oni dodatno poskupljuju kredit.

Naravno, ovako detaljna analiza uvjeta kredita nije neophodna ako dižete mali gotovinski kredit, pri čemu je dovoljno usporediti efektivne kamatne stope. Međutim, ako planirate podizati stambeni kredit koji ćete vjerojatno otplaćivati veći dio života, svakako je preporučljivo poduzeti šire istraživanje. Za donošenje konačne odluke ponekad je dobro konzultirati i neovisnog financijskog savjetnika.

Izvor : T-portal | Objavljeno : 2008-11-12